Odnošenje, a ne odnos

Kada od nečega napraviš “odnos”, fiksiraš to. A sve što fiksiraš, zapravo urušavaš. Jer je razvoj jedini stalan zakon života. I jedini način da ga poštuješ jest da si u odnošenju – trajnom procesu koji uvijek ide iznova i iznova. Čime je uvijek svjež. A ne da ga fiksiraš u “odnos”.

“Pijmo isto vino, svatko iz svoje čaše” – Kahlil Gibran

Kada nešto fiksiraš u odnos… staviš granice. Krenu očekivanja. Prebacivanja. Čupanja, drame i trganja.

Sve to nije ljubav. Ni u kojem emotivnom izričaju. Jer osnova svake razmjene je prijateljskost. Razmjena. Ne poništavanje.

Zato pogledaj svoja voljenja i pažljivo prepravi odnose u odnošenja. Ništa ne smatraj fiksnim, zauvijek, dogovorenim i čvrstim. Jer je to način da nešto što voliš uništiš. Sve gledaj živim, u stalnom toku i stalnom usklađivanju. Tako će trajati, baš koliko treba i koliko je najbolje. I tako ćeš najpunije u tome živjeti i kroz to rasti.

Vježba pretvaranja odnosa u odnošenje, važna za održavanje stalnog toka i svježine u relacijama, ovdje:

Ostavi odgovor

Don`t copy text!